Proračun i optimizacija omjera dijeljenja OLT-a (Optical Line Terminal) ključni su procesi u pasivnim optičkim mrežama (PON) koji određuju koliko ONU uređaja (Optičkih mrežnih jedinica) može biti povezanih na jedan OLT port putem optičkih splitera, ostvarujući ravnotežu između kapaciteta mreže, kvaliteta signala i troškova ugradnje. Omjer dijeljenja (npr. 1:8, 1:16, 1:32, 1:64) predstavlja broj ONU uređaja koji dijele optičku snagu i propusnost sa jednog OLT porta, pri čemu veći omjeri omogućavaju povezivanje više korisnika, ali potencijalno smanjuju snagu signala i povećavaju latenciju. Proračun optimalnog omjera dijeljenja počinje analizom optičkog budžeta snage, koji predstavlja maksimalno dozvoljeni gubitak između OLT-a i ONU uređaja. Ovaj budžet uključuje snagu koju emituje OLT, osjetljivost prijemnika ONU-a i gubitke izazvane splitterima, optičkim kablovima, konektorima i spojevima. Na primjer, splitter 1:32 izaziva otprilike 15,5 dB gubitka, dok splitter 1:64 dodaje 18,5 dB. Inženjeri moraju osigurati da ukupni gubitak (gubitak splittera + gubitak vlakna + gubitak konektora/spojeva) ne premašuje budžet snage, koji je tipično 28-32 dB za GPON sisteme, a viši za XGS PON (do 35 dB). Zahtjevi za propusnošću su još jedan ključni faktor. Svaki ONU dijeli ukupnu propusnost OLT porta (npr. 2,5 Gbps nizvodno za GPON), pa veći omjeri dijeljenja smanjuju dostupnu propusnost po korisniku. Za stambene zone s umerenim korištenjem (pregledavanje web stranica, streaming), omjer 1:32 može biti dovoljan, omogućavajući ~78 Mbps po ONU-u. U guštim urbaniim zonama s visokim zahtjevima za propusnošću (4K video, gaming), omjer 1:16 osigurava više propusnosti (~156 Mbps po ONU-u), iako to povećava troškove hardvera zbog većeg broja OLT portova i splittera. Latencija i zahtjevi za kvalitetom usluge (QoS) također utječu na omjer. Usluge poput glasovne veze i video konferencija zahtijevaju nisku latenciju, koja se može pogoršati kod viših omjera zbog povećane konkurencije za propusnost. Dinamička alokacija propusnosti (DBA) na OLT-ovima pomaže u ublažavanju ovog problema prioritetnim tretmanom važnog prometa, ali ima ograničenja – optimizacija može uključivati korištenje nižih omjera (1:8) u zonama s velikim prometom u stvarnom vremenu. Troškovi ugradnje